Laboratorijska medicina je skupni naziv za djelatnosti koje se provode u medicinsko dijagnostičkim, istraživačkim i drugim laboratorijima. Rezultati rada dobiveni analizama direktno ili indirektno utječu na procjenu zdravlja čovijeka. Laboratoriji mogu biti smješteni unutar zdravstvenih ustanova, bolnica, domova zdravlja, farmaceutske industrije, te unutar veterinarskih i znanstvenih ustanova. Medicinska laboratorijska djelatnost na području Republike Hrvatske odvija se u 30-tak različitih specijaliziranih tipova laboratorija:
Laboratorij za hematologiju
Laboratorij za transfuziologiju
Laboratorij za serologiju
Laboratorij za imunologiju Laboratorij za mikrobiologiju
Laboratorij za mikologiju
Laboratorij za parazitologiju
Laboratorij za virologiju
Laboratorij za sanitarnu mikrobiologiju
Laboratorij za zdravstvenu ekologiju
Laboratorij za histopatologiju
Laboratorij za citopatologiju
Laboratorij za citogenetiku
Laboratorij za histokemiju
Laboratorij za imunohistokemiju
Laboratorij za elektronsku mikroskopiju
Laboratorij za preparaciju tkiva
Laboratorij za humanu reprodukciju
Laboratorij za endokrinologiju
Laboratorij za kulturu tkiva
Laboratorij za nuklearnu medicinu
Laboratorij za kemijsko toksikološka ispitivanja
Laboratorij za eksperimentalna ispitivanja na životinjama
Laboratorij za molekularnu medicinu
Laboratorij za znanstvena istraživanja
Laboratorij za forenzička ispitivanja
Laboratorij za DNK analize
Laboratorij za hitne analize
Laboratorij za medicinsku biokemiju
+ sveučilišni laboratoriji
+ veterinarski laboratoriji
+ farmaceutska industrija
+ industrija (prehrambena …)
Stručni djelatnici i glavni izvršioci dijagnostičkih postupaka i analiza su medicinsko laboratorijski inženjeri i medicinsko laboratorijski tehničari, neki sa užim specijalizacijama, za sada iz transfuziologije i citodijagnostike. Laboratorijski djelatnici rade u Timu sa liječnicima specijalistima i medicinskim biokemičarima. Timski rad , zahtijeva stručnost i dobru poslovnu suradnju svih profila djelatnika na dobrobit kvalitete rada u laboratoriju i međusobnog povjerenja.
Od svih navedenih specijalističkih područja laboratorijske dijelatnosti, jedino je medicinskoj biokemiji priznat status djelatnosti kroz poseban zakon kojim se definira djelatnost i na taj način osnivanje Komore i mogućnost samostalnog rada.
U cijelini su sve ostale medicinsko laboratorijske djelatnosti nejasnom definicijom u hrvatskom zakonodavstvu stavljene u obespravljen položaj (Zakon o zdravstvenoj zaštiti). Na taj način umanjena je mogućnost utjecaja med. lab. inženjera i med. lab. tehničara u donošenju važnih odluka unutar struke, zakonodavstvu, edukaciji i socijalno radnim pravima.
Što rade djelatnici laboratorijske medicine ?
Stručnjaci ovog profila rade brojne medicinsko laboratorijske postupke i analize na uzorcima tkiva stanica i svih tjelesnih tekučina i ekskreta; krv, urin, stolica, likvor, ejakulat, eksudati, brisevi i sl. Rade u svrhu dobre dijagnostike bolesti na dobrobit praćenja i liječenja pacijenta .Svojim radom i analizama, odnosno nalazima za određene pretrage neposredno utječu na daljnje terapijske i operativne postupke a time direktno i indirektno na procijenu zdravlja ljudi. Brojne analize izvode samostalno, što zahtjeva veliku odgovornost u radu , moralne kvalitete, te etiku primjerenu zdravstvenom djelatniku.
Potrebna je psihofizička stabilnost, samostalnost u procijeni,.određene vještine i nadasve odgovornost. Potreban je dobar vid, razlikovanje boja, spretnost, preciznost, urednost u radu, te komunikativnost i organizacijske sposobnosti.
Stručnjaci ovog profila koriste složenu modernu opremu, uvode nove metode i analize kako bi postigli što veću točnost i brzinu za određene dijagnostičke pretrage
Važan dio ove djelatnosti je praćenje rezultata rada, stalna kontrola kvalitete rada i sigurnost rada.
Koristimo kompjuteriziranu, sofisticiranu automatsku opremu, mikroskop i drugu hi-tech laboratorijsku opremu.
Nakon izdanog nalaza iz svakog navedenog tipa laboratorija pristupa se daljnjoj obradi pacijenta, koja uključuje kako konzervativnu tako i radikalnu obradu od kirurške, internističke do specijalističke i terapijske obrade pacijenta.
Odgovornost za izvršen posao odnosno dijagnostički postupak ili analizu , zahtijeva od laboratorijskog djelatnika da se potpiše na izdani nalaz. Svojim potpisom potvrđuje i odgovara za točnost izvršene analize, ali i sve eventualne stručne i zakonske posljedice.
Iz svega navedenog vidljivo je da aktivno sudjelujemo u reformi edukacije stručnog i znanstvenog studija svijesni dnevnog napretka u medicinskim istraživanjima i uvođenju novih metoda i pretraga. Kao i svi zdravstveni djelatnici obavezni smo trajno se educirati.
Sudjelujemo u nastavi i edukaciji svoga profila i ostalih zdravstvenih djelatnika. Pacijentima dajemo informacije koje su u našoj kompetenciji i djelokrugu rada.
Bez medicinsko laboratorijske djelatnosti i njenih izvršnih djelatnika ne bi bila moguća dijagnostika bolesti, traženje uzroka bolesti i procijena tijeka liječenja bolesti i bolesnika.
